Projekti
Petrogeneza i mineralni resursi Karpato-balkanida i njihov značaj u zaštiti životne sredine
Kod |
Nauka |
Oblast |
P005 |
Prirodno-matematičke nauke |
Geologija, fizička geografija |
P420 |
Prirodno-matematičke nauke |
Petrologija, mineralogija, geohemija |
P430 |
Prirodno-matematičke nauke |
Nalazišta minerala, ekonomska geologija |
P460 |
Prirodno-matematičke nauke |
Sedimentologija |
P510 |
Prirodno-matematičke nauke |
Fizička geografija, geomorfologija, pedologija, kartografija, klimatologija |
Karpato-balkanidi, petrogeneza, Dunav, zaštita životne sredine, geonasleđe
Istraživači (3)
br. |
Šifra |
Ime i prezime |
Oblast istraživanja |
Uloga |
Period |
Br. publikacijaBr. publikacija |
1. |
02691 |
dr Dragana M. Miličić |
Zoologija |
Istraživač |
2011 - 2019 |
62 |
2. |
06625 |
Dragan J. Milovanović |
Petrologija, mineralogija, geohemija |
Rukovodilac projekta |
2011 - 2019 |
29 |
3. |
11727 |
dr Sara S. Selaković |
Ekologija |
Istraživač |
2018 - 2019 |
1 |
Organizacije (5)
Sažetak
Projekat „PETROGENEZA I MINERALINI RESURSI KARPATO-BALKANIDA I NjIHOV ZNAČAJ U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE“ je multidisciplinaran. U osnovi je geološki i baziran na fundamentalnim proučavanjima odabranih metamorfnih (donji paleozoik i rifeokambrijum), magmatskih (hercinski granitoidi i vulkaniti, kredni i neogeni vulkanizam) i sedimentnih kompleksa (od ordovicijuma do kvartara). Ta proučavanja su petrološka, geohemijska, geomorfološka i geofizička. Cilj istraživanja je da se u četvorogodišnjem periodu prikupi što više podataka radi definisanja procesa metamorfizma, postanka i smeštaja magmatskih kompleksa kao i rešavanja sredina i uslova deponovanja sedimentnih stena. U okviru projekta proučavaće se i pojave metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina i njihov uticaj na životnu sredinu. Navedena istraživanja na ovom prostoru do sada nisu rađena. Sve ovo biće osnova za ekološka istraživanja kao višeg nivoa multidisciplinarnosti projekta. U tom kontekstu istraživali bi se savremeni sedimenti vezani za aluvijone Timoka, Peka i Mlave kao i savremeni deponati u Đerdapskim jezerima. Ova istraživanja će utvrditi geohemijsko stanje sedimenata, odnosno u kolikoj je meri ono prirodno ili prirodno-antropogeno. Time bi se stvorila osnova za zaštitu životne sredine ljudi, flore i faune i odgovarajući monitoring.