Projekti
Srpska nacija - integrativni i dezintegrativni procesi
Kod |
Nauka |
Oblast |
H180 |
Humanističke nauke |
Istorija hrišćanske crkve |
H230 |
Humanističke nauke |
Novija istorija (približno do 1800. godine) |
H240 |
Humanističke nauke |
Savremena istorija (približno od 1800. do 1914. godine) |
H270 |
Humanističke nauke |
Društvena i ekonomska istorija |
H271 |
Humanističke nauke |
Politička istorija |
Srbi, nacija, integracija, dezintegracija
Istraživači (6)
br. |
Šifra |
Ime i prezime |
Oblast istraživanja |
Uloga |
Period |
Br. publikacijaBr. publikacija |
1. |
11195 |
Kristian M. Jerić |
Savremena istorija (približno od 1800. do 1914. godine) |
Istraživač |
2014 - 2019 |
0 |
2. |
00728 |
Radoš Ljušić |
Savremena istorija (približno od 1800. do 1914. godine) |
Rukovodilac projekta |
2011 - 2019 |
858 |
3. |
10559 |
dr Jasmina V. Milanović |
Savremena istorija (približno od 1800. do 1914. godine) |
Istraživač |
2011 - 2019 |
149 |
4. |
11199 |
Kristina R. Pavlović |
Savremena istorija (približno od 1800. do 1914. godine) |
Istraživač |
2018 - 2019 |
11 |
5. |
11201 |
dr Miroslav S. Radivojević |
Savremena istorija (približno od 1800. do 1914. godine) |
Istraživač |
2018 - 2019 |
18 |
6. |
11197 |
Aleksandar M. Savić |
Savremena istorija (približno od 1800. do 1914. godine) |
Istraživač |
2018 - 2019 |
39 |
Organizacije (5)
Sažetak
Srpska nacija počela je da se formira u razdoblju od sredine 15. do kraja 17. veka, posle pada srpskih zemalja pod tursku, austrijsku i mletačku vlast, u vreme učestalih seoba srpskog naroda i njegovog kretanja ka severu i severozapadu. Osnovno pitanje na koje bi učesnici ovog projekta trebalo da odgovore jeste: da li su unutar novovekovnih srpskih država - Srbije i Crne Gore, kao i na prostorima Habzburške monarhije i Turskog carstva, Srbi do 1918. iskovali srpsku naciju. Ako jesu, od učesnika se očekuje da utvrde stepen njene integrisanosti, da li je i na kojim prostorima integracija bila potpunije ostvarena, gde je bila u zaostatku, i koji su faktori na to uticali. Sledeći odgovor koji se očekuje jeste da li je srpski nacionalni identitet bio dovoljno snažan da se nosi s nacionalnim, etničkim, političkim i državnim problemima u jugoslovenskoj državi. Da li su u tom nacionalnom identitetu postojale pukotine, koje su omogućile kasnije dezintegrativne procese? S naročitom pažnjom trebalo bi identifikovati i proučiti dezintegrativne procese i ulogu koju su u njima imali verska razjedinjenost, jugoslovenska ideja, komunistička ideologija, međunarodne prilike, odnosi balkanskih država i naroda, ali i unutrašnji faktori, koji su uticali na dezorijentisanost Srba u 20. veku i rastakanje srpske nacije.