Učitavanje...
Projekti izvor: E-CRIS

Proučavaoci književnosti u srpskoj kulturi druge polovine dvadesetog veka

Istraživačka delatnost

Kod Nauka Oblast
H004  Humanističke nauke  Filologija 
H105  Humanističke nauke  Bibliografija 
H390  Humanističke nauke  Opšta i komparativna književnost, književna kritika, teorija književnosti 
H590  Humanističke nauke  Baltički i slovenski jezici i književnosti 
Ključne reči
književnost, kultura, kritička svest, teorijska svest, istorijska svest, ideologija
Istraživači (1)
br. Šifra Ime i prezime Oblast istraživanja Uloga Period Br. publikacijaBr. publikacija
1.  02131  Milo Lompar  Baltički i slovenski jezici i književnosti  Rukovodilac projekta  2011 - 2019  274 
Organizacije (1)
br. Šifra Istraživačka organizacija Mesto Matični broj Br. publikacijaBr. publikacija
1.  0008  Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet  Beograd  07003161 
Sažetak
U drugoj polovini 20. veka niz izuzetnih proučavalaca književnosti oblikovao je kulturnu svest o literaturi opisivanjem njenih odnosa sa drugim diskurzivnim praksama (filozofija, sociologija, ideologija, istorija). Njihovo delo je završeno i neophodno je ispitati njegove bitne aspekte. Sa stanovišta teorije kulture najvažnije je pitanje o ulozi književnosti u oblikovanju kulturnog obrasca uspostavljanog u prevashodno ideološki određenom srpskom društvu druge polovine 20. veka. Prepoznajući univerzalni (jugoslovenski i evropsko-američki kontekst) i partikularni aspekt (unutrašnji razvoj i promene) tog obrasca, u okviru univerzalnog aspekta izdvaja se recepcija savremene filozofsko-teorijske i metodološke svesti druge polovine 20. veka, dok je u partikularnom aspektu neophodno osvetliti šta obimom i značajem velika dela naše književne misli donose ukupnom razumevanju uloge književnosti u srpskoj kulturi, promovisanju zanemarenih i manje istaknutih književnoistorijskih pojava, unapređivanju znanja o najznačajnijim delima svetske književnosti, istraživanju najznačajnijih rodova i žanrova u srpskoj književnosti (lirika, roman), osvetljavanju književnoistorijskih formacija (barok, romantizam) i celine srpske književnosti (integralna istorija književnosti). Budući da su svi ovi momenti i plod individualnosti istraživača i ukupni rezultat kulture, treba osvetliti i individualno i kolektivno načelo u procenjivanju mesta koje je književnost zauzela u preoblikovanju kulturnih identiteta u drugoj polovini 20. veka u nas.
Retrospektiva pregleda
Omiljeno