Učitavanje...
Projekti izvor: E-CRIS

Računarska mehanika u teoriji konstrukcija

Istraživačka delatnost

Kod Nauka Oblast
P170  Prirodno-matematičke nauke  Računarstvo, numerička analiza, sistemi, kontrola 
P190  Prirodno-matematičke nauke  Matematička i opšta teorijska fizika, klasična mehanika, kvantna mehanika, relativitet, gravitacija, statistička fizika 
P500  Prirodno-matematičke nauke  Geofizika, fizička okeanografija, meteorologija 
T220  Tehnološke nauke  Građevinarstvo, hidraulika, priobalna tehniologija, mehanika tla 
Ključne reči
konačne trake, naponsko stanje šupljina, tankozidni nosači, konvertor energije talasa, paralelizacija
Organizacije (2) , Istraživači (1)
0042  Univerzitet u Novom Sadu, Građevinski fakultet
br. Šifra Ime i prezime Oblast istraživanja Uloga Period Br. publikacijaBr. publikacija
1.  20303  dr Aleksandar D. Prokić  Građevinska tehnologija  Rukovodilac projekta  2011 - 2019  47 
0038  Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka
Sažetak
• U projektu biće razmatran modifikovani metod konačnih traka sa harmonijski spojenim Furijeovim redovima. Ova procedura predstavlja kombinaciju analitičkog postupka i metoda konačnih elemenata. U linearnoj analizi ortogonalne karakteristike harmonijskih funkcija daju jednostavnu formulaciju. Ali kod proračuna geometrijskih matrica krutosti integralni izrazi sadrže proizvode trigonometrijskih funkcija višeg reda, tako da ortogonalnost više ne vredi. Svi harmonici su spojeni pa je red matrice krutosti proporcionalan njihovom broju. • U okviru ovog projekta istraživanja će biti usmerena i ka problemima stabilnosti i dinamike homogenih i kompozitnih tankozidnih nosača, proizvoljnog otvorenog ili zatvorenog poprečnog preseka. Analiziraće se uticaji aksijalnih sila, momenata savijanja, napona smicanja kao i efekti deplanacije preseka na stabilnost i dinamičke karakteristike štapova. • Istraživanja će uključiti određivanje naponsko-deformacijskog stanja u stenskim masama oko šupljina oblika sfere, cilindra i obrtnog elipsoida. Stenska masa će se aproksimirati kao transverzalno izotropna elastična sredina pod dejstvom gravitacionog opterećenja. • Biće modeliran originalan sistem pretvarača talasne energije u električnu, radi korišćenja ogromnog potencijala morskih talasa, uz baziranje na fundamentalnim zakonima fizike. • Biće kombinovana paralelizacija sa odgovarajućim programskim modelima (MPI, CUDA, OpenMP, „cloud and grid computing“) kako bi se ubrzali računarski proračuni.
Retrospektiva pregleda
Omiljeno