Projekti
Primena različitih odgajivačko-selekcijskih i biotehnoloških metoda u cilju oplemenjivanja svinja
| Kod |
Nauka |
Oblast |
| B220 |
Biomedicinske nauke |
Genetika, citogenetika |
| B360 |
Biomedicinske nauke |
Fiziologija životinja |
| B400 |
Biomedicinske nauke |
Zootehnika, stočarstvo, uzgoj |
| B420 |
Biomedicinske nauke |
Ishrana |
| T430 |
Tehnološke nauke |
Tehnologija hrane i pića |
svinja, genotip, priplodna vrednost, reprodukcija, ishrana, kvalitet mesa
Organizacije (5)
, Istraživači (1)
0013 Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
| br. |
Šifra |
Ime i prezime |
Oblast istraživanja |
Uloga |
Period |
Br. publikacijaBr. publikacija |
| 1. |
01136 |
Milica Petrović |
Zootehnika, stočarstvo, uzgoj |
Rukovodilac projekta |
2011 - 2019 |
69 |
0034 Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet
0108 Institut za stočarstvo
0135 Institut za higijenu i tehnologiju mesa
0161 Institut za primenu nauke u poljoprivredi
Sažetak
Prosečna proizvodnost svinja koje se gaje u kontrolisanim zapatima u Srbiji nije zadovoljavajuća. Predmet istraživanja će biti genetsko unapređenje ekonomski važnih osobina sprovođenjem selekcije na osnovu procenjene priplodne vrednosti primenom konstruisanih selekcijskih indeksa, BLUP-AM i korišćenjem dobiti od ukrštanja rasa odnosno linija svinja. U cilju povećanja reproduktivne efikasnosti zapata radiće se na rešavanju problema sezonskog infertiliteta krmača primenom savremenih biotehnologija. Predmet istraživanja će biti definisanje optimalnog modela ishrane krmača u prvoj, drugoj i poslednjoj trećini suprasnosti. Ovo će imati direktnog uticaja na broj proizvedene prasadi po krmači, na utrošak hrane po proizvedenom prasetu ali i na dugovečnost. Kontinuirano će se pratiti prisustvo i nivo zearalenona i deoksinivalenola u hrani za životinje, da bi bio sprečen unos ovih kontaminenata opasnih po zdravlje životinja u celokupni lanac ishrane. Primenom različitih postupaka selekcije, odgajivačko-selekcijskih i biotehnoloških metoda očekuje se proizvodnja većeg broja tovljenika po krmači godišnje koji u trupu imaju više (56 - 58%) kvalitetnog mesa (pH>5,8) sa većim sadržajem nezasićenih masnih kiselina. Utvrdiće se efekti proizvodnje mesa od prvopraskinja i nisko inputnog tova grla autohtonih rasa i meleza između autohtonih rasa i mesnatih genotipova svinja.