Projekti
Književnost i vizuelne umetnosti: rusko-srpski dijalog
| Kod |
Nauka |
Oblast |
| H311 |
Humanističke nauke |
Slikarstvo |
| H312 |
Humanističke nauke |
Vajarstvo i arhitektura |
| H330 |
Humanističke nauke |
Dramska umetnost |
| H390 |
Humanističke nauke |
Opšta i komparativna književnost, književna kritika, teorija književnosti |
| H595 |
Humanističke nauke |
Ruski jezik i književnost |
ruska i srpska književnost, slikarstvo, teatar, kinematografija, intermedijalnost
Organizacije (1)
, Istraživači (4)
0008 Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet
| br. |
Šifra |
Ime i prezime |
Oblast istraživanja |
Uloga |
Period |
Br. publikacijaBr. publikacija |
| 1. |
02396 |
Kornelija Ičin |
Ruski jezik i književnost |
Rukovodilac projekta |
2011 - 2019 |
509 |
| 2. |
04095 |
dr Ivana N. Kočevski |
Primenjena lingvistika, predavanje stranih jezika, sociolingvistika |
Istraživač |
2020 |
77 |
| 3. |
02547 |
dr Aleksandra Lj. Korda-Petrović |
Baltički i slovenski jezici i književnosti |
Istraživač |
2020 - 2023 |
177 |
| 4. |
11549 |
dr Nikola S. Miljković |
Filologija |
Istraživač |
2018 - 2019 |
36 |
Sažetak
Predmet istraživanja projekta „Književnost i vizuelne umetnosti: rusko-srpski dijalog“ jeste odnos između književnog teksta i slikarstva, vajarstva, arhitekture, pozorišta, filma, primenjene umetnosti (plakat, fotografija). Istraživanja bi bila posvećena pozorišnoj i filmskoj obradi književnog teksta (ruska književnost na srpskoj sceni i srpskom filmu), odnosu pesničke reči i likovne umetnosti (na primeru ruskih futurista i oberiuta te na primeru srpskih zenitista i nadrealista). Težište istraživanja bi bilo, pre svega, na proučavanju ruske i srpske umetnosti 20-ih godina HH veka, u okviru kojih bi se posebno istraživalo rusko umetničko nasleđe u Beogradu 20-ih (ruski slikari: Kolesnjikov, Bojadžijeva, Bicenko; scenografi i koreografi: Žukovski, Žedrinski; kostimografi: Brailovska; režiseri: Rakitin; arhitekte: Baumgarten, Krasnov, Verhovski, Kovaljevski), uticaj ruskih umetnika na srpske umetnike (uticaj spisa arhitekte Smirnova na proučavanje ikonopisa u Srbiji), uticaj ruskog književnog kruga u Beogradu na srpske književnike (Anjičkov, Develj, Aleksejeva, Tauber, Renjikov). Posebno bi bile istražene veze između ruskih umetnika na Zapadu i srpskih pesnika i slikara (saradnja u časopisu „Zenit“ i dr.). Takođe, u okviru projekta će biti istražen i uticaj ruske umetnosti na pripadnike Medijale (Šejka, Ivanjicki). U okviru projekta planirano je objavljivanje više monografija, posvećenih rusko-srpskoj umetničkoj saradnji 20-ih, ako i organizovanje međunarodnih naučnih konferencija.