Projekti
Bioarheologija drevne Evrope: ljudi, životinje i biljke u praistoriji Srbije
Kod |
Nauka |
Oblast |
B460 |
Biomedicinske nauke |
Fizička antropologija |
H340 |
Humanističke nauke |
Arheologija |
H341 |
Humanističke nauke |
Praistorija |
bioarheologija, praistorija Srbije, domestikacija, lipidi, drevna DNK, XRF analize
Istraživači (3)
br. |
Šifra |
Ime i prezime |
Oblast istraživanja |
Uloga |
Period |
Br. publikacijaBr. publikacija |
1. |
10931 |
Radmila M. Balaban |
Arheologija |
Istraživač |
2011 - 2019 |
7 |
2. |
03357 |
Sofija Stefanović |
Fizička antropologija |
Rukovodilac projekta |
2011 - 2019 |
70 |
3. |
11790 |
dr Selena Vitezović |
Arheologija |
Istraživač |
2011 - 2019 |
33 |
Organizacije (4)
Sažetak
Praistorijsko nasleđe na tlu Srbije, neodvojiv je i važan deo evropske kulture. Ljudi koji su stvarali (pre)neolitske kulture, lepenskovirsku, starčevačku ili vinčansku, mogu se svrstati među utemeljivače drevne Evrope. Nažalost, velik naučni potencijal ovog nasleđa nedovoljno je iskorišćen s obzirom na velike mogućnosti primene metoda prirodnih nauka u rekonstrukciji prošlosti. Kroz naš program, tim koji čine arheolozi, fizički antropolozi, arheozoolozi, arheobotaničari, molekularni biolozi i hemičari istražiće interakcije ljudi, životinja i biljaka i uz analizu artefakata omogućiće bolje sagledavanje jednog od najvažnijih događaja u evoluciji čoveka, prelazak sa lovačko-sakupljačkog načina života na zemljoradnju. Primenom savremenih metoda analize iz niza prirodnih nauka, direktnom analizom ljudskih, životinjskih i biljnih ostaka, kao i nizom arheometrijskih procedura na materijalnoj kulturi prošlih zajednica, dobićemo odgovore na pitanja o načinima nastanka i posledicama prihvatanja neolitskog načina života, koji se nalaze u temeljima celokupnog kasnijeg razvoja čovečanstva. Projektom se planiraju analize drevne DNK ljudi, životinja i biljaka upotrebom PCR-a, analize tragova lipida upotrebom masenog spektrometra i gasnog hromatografa, kao i analize neorganskih ostataka, keramike, kamena i metala upotrebom XRF-a. Program će omogućiti da se naši istraživači bave nekim od najaktuelnijih fenomena evropske prasitorije, poput npr. prve upotreba mleka i mlečnih proizvoda.